Profesor sa Instituta za nizijsko šumarstvo Saša Orlović ocenio je danas da uklanjanjem stabala u Novom Sadu na prostoru na kojem će se graditi novi most, neće biti narušen ekosistem u tom delu grada, već će širi prostor – oko 60 hektara oko novog mosta, biti dodatno unapređen u pogledu biodiverziteta.
„Predvideli smo da zasadimo 20.000 stabala, i crnu i belu topolu, hrast lužnjak, brest, koji su atraktivni za ptice i insekte, što znači da ćemo područje promeniti i unaprediti“, rekao je Orlović i naglasio da su planirani i posebni zasadi drveća i žbunja, uz nove biljne vrste.
Orlović je podsetio za TV Pink da svi parametri govore da je novi most potreban i neophodan, i dodao da je područje izgradnje specifično, pored Dunava, koje je međunarodni migratorni put, odnosno koridor kojim se životinje kreću i da je cilj da taj put ostane prohodan da životinje i dalje mogu da se kreću.
„Cilj je da se što bolje očuva eko-sistem, u izvornom obliku, naveo je Orlović koji je dodao da je novi most neophodan Novom Sadu jer je grad narastao.
Podsetio je da su planu tri nova mosta, odnosno dva koja se već grade, dok gradnja trećeg uskoro treba da počne.
Na pitanje na koji način će se sačuvati područje oko mosta, Orlović je naveo da je Pokrajinski zavod za zaštitu prirode dao određene uslove, odnosno propisao je koje mere se moraju sprovesti kako bi se sve prevazišlo, uz najmanje poremećaje.
„Zavod je dao jasne uslove kako da se očuva prirodna vegetacija, a u samom projektovanju izričito je traženo da postojeća vegetacija ostane što je moguće više prirodna. To je, inače, područje crne i bele topole, i potrebno je očuvati postojeću vegetaciju, kao i spratovnost drveća, rekao je Orlović i dodao da sve što se radi, mora da bude urađeno u skladu sa tim uslovima.
Grupa stručnjaka, sa Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu, Instituta za nizijsko šumarstvo i Zavoda otišla je korak dalje, i kako kaže, izradila smernice kako celo područje treba unaprediti u pogledu biodiverziteta.
„Smernice kako da povećamo površine pod različitim staništima, kako bi se povećao i broj vrsta i brojnost u okviru svake vrste. Predvideli smo da zasadimo 20.000 stabala, i crnu i belu topolu, hrast lužnjak, brest, koji su atraktivni za ptice i insekte, što znači da ćemo područje promeniti i unaprediti, precizirao je on.
Smernicama je, kaže, predviđeno i da se poboljša stanište za ptice, vodozemce, insekte… u okviru niza mera koje će potpuno izmeniti prostor od oko 60 hektara, unaprediti staništa i biodiverzitet.
Predviđeno je i da se prave zone za oprašivače, za insekte koji vrše oprašivanje, kojih ako nestane – neće biti hrane na planeti, sa posebnom strukturom biljnih vrsta, kao stanište za njih, kako bi se razvijali u većem broju.
On je naveo da su osmišljene i posebne mere za ptice, za povećanje njihovog staništa, kroz sadnju onih vrsta u kojima ptice nalaze hranu.
„Imamo čitav niz mera koje će značajno promeniti ambijent i unaprediti prostor. Ne govorimo samo o zoni mosta već o širem području, rekao je Orlović i podsetio da su i ministar Goran Vesić i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić rekli da će stati iza svih mera.
Preuzmite android aplikaciju.
