Početna > Putovanja
Putovanja

Obidoš – magično selo u Portugalu

Opasan srednjevekovnim zidinama nad kojima se izdiže tvrđava, sa svojim uskim i urednim kaldrmisanim ulicama i belim kućicama čiji su zidovi prekriveni bugenvilijama, Obidoš liči na scenografiju za bajke.
Foto: Unsplash/Katia de Juan

Ovo seoce sa svega tri hiljade stanovnika predstavlja pravi muzej na otvorenom. Nalazi se na stotinak kilometara severno od Lisabona i favorit je u ozbiljnoj konkurenciji za najlepše selo Portugala.

Arheolozi kažu da je teritorija Obidoša bila naseljena još od paleolita, da bi se nekoliko miliona godina kasnije ovde oformilo i naselje.

Pogodna geografska pozicija, u blizini Atlantika, učinila je da se ovde zadese Feničani i Rimljani, da bi u 12. veku portugalski kralj Afonso Enrik osvojio Obidoš koji je tada bio pod vlašću Mavara.

Pročitajte nešto i o uspavanom vulkanu u Portugaliji

Tada je počela i izgradnja slavnog utvrđenja, nekada od ključnog vojnog značaja za naciju u nastajanju, a danas ono što čini Obidoš prepoznatljivim među domaćim i stranim turistima i ljubiteljima istorije.

Foto: Shutterstock/DaLiu
Prekretnica u razvoju sela bio je momenat kada ga je kralj Diniš darovao svojoj ženi Izabeli kao venčani poklon. Od tada pa sve do 19. veka se o Obidošu tradicionalno brinu portugalske kraljice, što objašnjava brojne arhitektonske znamenitosti u njemu.

Iako su ga kako lisabonski zemljotres 1755. tako i rat na Iberijskom poluostrvu oštetili, Obidoš je sačuvao većinu svog srednjevekovnog šarma do danas.

Čim kročite kroz kapije grada (“Porta da Vila”) postaje jasno da se nalazite na jedinstvenom mestu. Uske ulice oivičene su belim kućama čije su ivice prekrečene u žuto ili plavo. Prizor izgleda kao set za film koji se dešava u dalekoj prošlosti, međutim, kada lokalci počnu da vas pozdravljaju sa balkona a njihove mačke krenu da vam se provlače između nogu, shvatićete da se u Obidošu zaista odvija realan život.

Foto: Unsplash/Kovacsz

Ne treba propustiti mogućnost šetnje zidinama koje su duge preko kilometar a sa kojih se pruža odličan pogled na Obidoš i okolinu. Od ostalih lokala vrednih posete, tu su i crkva svete Marije sa istoimenim trg na kome se nalazi, kao i mala barokna kapela koja predstavlja južnu kapiju grada.

Od novijih znamenitosti, izdvaja se “Organska pijaca sa knjižarom” – čudna ali jedinstvena fuzija prodavnice voća, povrća i – knjiga u nekadašnjoj vatrogasnoj stanici. Knjige su uglavnom samizdat ili polovne, na raznim jezicima, a voće i povrće isključivo organsko.

S obzirom da je postao popularan među turistima Obidoš danas nudi najrazličitije sadržaje – od autentičnih suvenira, festivala čokolade i srednjovekovnih vašara do kulturno umetničkih događaja kao što je poznati festival literature.

Ipak, u svemu se vodi računa da se ne naruši harmonija starih ulica, te su radnje diskretne i lepo uređene, a probrani festivali samo dodatno doprinesu bajkovitom imidžu sela.

Foto: Shutterstock/Ticiana Giehl

Obidoš je nadaleko poznat i po jednom od omiljenih portugalskih likera – žinžinji – likeru od višnje.

Slavna “Žinja de Obidoš” za koju se veruje da je prvi put proizvedena u 17. veku, ovde se prodaje na svakom koraku, a prodavci će vas ubeđivati da je baš njihova originalna ili najbolja. Ljubitelji čokolade ovde mogu popiti žinžinju iz čokoladne čašice koja se, za potpuni užitak, na kraju pojede.

Kao da sve ovo nije dovoljno, Obidoš je poznat i po prirodnim lepotama koje ga okružuju, a ne samo po istorijskom znamenju. Sa gradskih zidina se nazire istoimena laguna sa površinom od sedam kvadratnih kilometara i prosečnom dubinom od dva metra gde postoji mogućnost za surfovanje, vožnju brodićem ili posmatranje lokalne faune koja uključuje razne vrste ptica.

Ni okean nije daleko, te se na samo nekoliko kilometara od Obidoša nalaze plaže sa peščanim dinama i belim liticama od kojih zastaje dah. Dah doduše zastaje i od temperature vode koja je niska tokom cele godine, međutim ove plaže svakako vredi posetiti, ako ništa drugo zbog pogleda na bespuća Atlantika, šetnje po pesku i penjanja po dinama.

Autor teksta: N. Košta