Početna > Biznis
Biznis

Grinpis apeluje – kupujte manje garderobe

Jedan stanovnik Srbije godišnje prosečno kupi 12 kilograma odeće, a to je oko 80.000 tona godišnje – najviše čarape, hulahopke, donji veš i majice.
Foto: Unsplash/sweetpagesco

Sve je više prodavnica tekstilne robe u kojima se prodaje garderoba od „recikliranih materijala”. Jedan od najpoznatijih evropskih lanaca je recimo prošle sezone imao čak 79 odsto recikliranog poliestera koji će i sledeće godine opet biti prerađen.

Međutim, kako su poručili iz grupe aktivista „Čejdžing markets”, problem je što „93 odsto svih recikliranih odevnih tekstilnih predmeta danas proizlazi iz plastičnih flaša, a ne od stare odeće”.

Dok se flaša može reciklirati pet ili šest puta, majica kratkih rukava od recikliranog poliestera više nikada ne može proći taj proces. Portal „Poslovni “ navodi da se u Evropi većina tekstilnog otpada odlaže ili spaljuje, a samo 22 odsto se reciklira ili ponovno koristi. Kako navode, sva odeća koja je napravljena od dve vrste vlakna se ne može reciklirati.

Odeća koja je pogodna za ovaj proces najpre mora da se razvrsta po boji, onda da se uklone svi rajsferšlusi, dugmad ili nitne, što je zahtevan i skup proces.

Jedno od rešenja je ponovna upotreba pamuka, ali je problem što mu posle recikliranja kvalitet toliko pada mu se često u tkanju moraju dodavati drugi materijali, a to je opet novi problem koji donose mešane tkanine.

Zbog svih ovih problema mnoge modne kuće koriste recikliranu plastiku u proizvodnji odeće, što se sa svih strana kritikuje zbog zaštite životne sredine.

Svi se slažu da je najveći problem u recikliranju poliestera, koji u ovom procesu zagađuje vodu, vazduh i zemljište. Pojedini modni brendovi u Evropi se okreću novim biljnim vlaknima, poput materijala napravljenih od lišća ananasa. Međutim, ni to nije najbolje rešenje jer ova vlakna koja nisu tkana moraju da se mešaju sa poliesterom ili PLA materijalom, koji se smatra štetnim polukristalnim polimerom.

Zajednički zaključak jeste da je u stvari najveći problem u količini odeće koja se danas proizvodi, a i navici potrošača da kupuju sve više garderobe.

Svetski internet ugrožen na Crvenom moru, prst uperen u Hute

Preuzmite android aplikaciju.