Početna > Život i stil
Život i stil

Zablude o zdravlju i metodi lečenja u koje verujemo

Pravilo pet sekundi i sedenje preblizu televizora samo su neki od zdravstvenih mitova za koje verujemo da zapravo nisu tačni.
Foto: Pixabay/Bru-nO
Stavljanje urina na ujed meduze

Stručnjaci upozoravaju da ovaj pokušaj ublažavanja bolova nije vredan toga i smatraju ga krajnjom zabludom. Londonski akvarijum Sea Life saopštio je da razbija mit da se ubod meduza najbolje leči urinom jednom zauvek, nakon što je novo istraživanje pokazalo da skoro trećina Britanaca (30 odsto) i dalje veruje da je to istina.

Ako sedite previše blizu televizora, možete oštetiti vid

Sedenje blizu televizora oštetiće vaš vid, kaže popularni mit. Ali optometristi su to odbacili, rekavši da nema dokaza da sedenje ispred ekrana šteti vidu dece ili odraslih. Stručnjaci Američke akademije za oftalmologiju objašnjavaju da je mlađa populacija sklonija da sedi bliže televizoru ili da čita knjigu bliže licu jer njihove oči bolje vide izbliza od odraslih. Međutim, blizina ekrana može uzrokovati naprezanje očiju, upozoravaju, što može uzrokovati privremeni bol u očima, zamagljen vid i glavobolju. Onima koji pate od naprezanja očiju savetuje se da isključe televizor i odmore se kako bi se rešili simptoma u roku od nekoliko sati.

Pravilo pet sekundi

Hrana koja je bila na podu pet sekundi ili manje je bezbedna za jelo, smatraju zagovornici ovog pravila. Prema ovom urbanom mitu, dužina vremena koje je hrana u kontaktu sa zemljom, prljavštinom i klicama igra ulogu u kontaminaciji, ali naučnici su opovrgli ovu tvrdnju.

Jedenje šargarepe pomaže vam da bolje vidite u mraku

Konzumiranje povrća donosi brojne zdravstvene prednosti. Ali poboljšanje noćnog vida zahvaljujući šargarepi nije jedno od njih, kažu naučnici. Brojna istraživanja su pokazala da povrće bogato vitaminom A može biti dobro za zdravlje očiju zbog visoke doze antioksidanata, ali to ne znači da ćete bolje videti u mraku.

Ako izađete napolje mokre kose, razbolećete se

Naši baka i deda su nas uvek upozoravali da ne izlazimo sa mokrom kosom kako bismo izbegli da se razbolimo. Ali naučnici kažu da samo ovo ne može dovesti do bolesti. Ljudi moraju da dođu u kontakt sa virusom ili štetnim bakterijama da bi se razboleli. Glasine su možda proistekle iz činjenice da je veća verovatnoća da će se ljudi prehladiti na nižim temperaturama. Zimski i vlažni vremenski uslovi dovode do većeg okupljanja ljudi u zatvorenim prostorima, što omogućava lakše širenje virusa. Imuni sistem je slabiji i zimi zbog nedostatka vitamina D, što ljude čini podložnijim bolestima.

Bakterije kao čuvari zdravlja – Kako nam pomažu?

Preuzmite android aplikaciju.