U Evropskom parlamentu održana je debata o situaciji u BiH, tokom koje je evropski komesar za poljoprivredu i hranu Kristof Hansen pozvao sve političke aktere u BiH da nastave da preduzimaju odlučne akcije na finalizaciji reformi, u skladu sa pravnom tekovinom EU i evropskim standardima, kao i da obnove fokus na napretku na putu ka EU.

Hensen je naglasio da je Evropska komisija i dalje nedvosmisleno opredeljena za to da BiH zadrži perspektivu pristupanja EU i poručio da se mora poštovati njen suverenitet, teritorijalni integritet i ustavni poredak.
On je rekao da je BiH ušla u insitucionalnu i političku krizu i poručio ključno baviti se relevatnim koracima za napredak ka EU, navodeći da to očekuje većina građana BiH.
„Sada očekujemo od vlasti Republike Srpske da poštuju odluke Ustavnog suda BiH da se suspenduju zakoni koji ugrožavaju pravni poredak. Pozivamo sve političke aktere da brzo uđu u dijalog radi deeskalcije situacije i kako bi se napori fokusirali na napredak za građane, uključujući na putu ka EU. Napredak ka EU je najbolja garancija stabilnosti BiH i ima višestruke koristi za građane. Komisija je i dalje opredeljena da se ostvari pristup BiH kao jedinstvene, ujedinjene i suverene zemlje“, poručio je Hansen.
On je dodao da četiri zakona koje je usvojila Narodna skupština RS podrivaju ustavni i pravni poredak BiH i funkcionalnost njenih institucija.
Istovremeno je ocenio da su usvajanja zakona o zaštiti ličinih podataka i zakona o graničnoj kontroli bili dobri signali, ali da je potreban dalji napredak, što znači usvajanje zakona o sudovima i Visokom sudskom i tužilačkom savetu.
Hensen je pozvao BiH da podnese svoju reformsku agendu bez daljeg odlaganja, posebno imajući u vidu samit lidera Zapadnog Balkana koji je naredne nedellje u Skoplju.
Hrvatski poslanik Tomislav Sokol rekao je da su situaciji u BIH doprinele „pogrešne politike Zapada“ koje su godinama podsticale unitarističke ambicije, a koje najviše destabilizuju zemlju.
Sokol je rekao da je Zapad, umesto da podrži pravedan model konsocijacije, često podržavao rešenja koje vode ka dominaciji jednog naroda, a time i nestabilnosti.
On je istakao da je problem u BiH o kojem se retko govori unitarizam i želja da se BiH centralizuje i podredi volji Sarajeva.
„To razara njenu unutrašnju stabilnost i negira temeljno načelo na kojem počiva, a to je konstitutivnost tri naroda“, rekao je Sokol i poručio da BIH može biti stabilna samo ako se poštuje konstitutivnost tri naroda.
Hrvatska poslanica Željana Zovko iz EPP rekla je da u BiH nema rata ili incidenata, ali da je to sukob koji tinja i ocenila da su „separatističke, ali i unitarne politike, i nepoštovanje osnovnih prava svih naroda“ dovele do ozbiljne eskalacije“.
Ona je ocenila da je jedini način za stabilizaciju BIH reforma izbornog zakona, bez kojeg će, kako je ocenila, BIH biti „tempirana bomba u našem najbližem susedstvu“.
Ukazala je i da se u godini kada se obeležava 30 godina od potisivanja Dejtonskog sporazuma svedoči potpunoj nesposobnosti da se osigura njegovo osnovno načelo, a to je ravnopravnost svih konstitutivnih naroda.
„Bez osiguranja ustavne zaštite i ravnopravnosti svih konstitutivnih naroda BiH će ostati država u krizi i otvoren prostor za spoljne uticaje“, upozorila je ona.
Njen kolega iz EPP Davor Ivo Štir rekao je da BiH trebaju mir, sigurnost i evropska perspektiva, kao i rešavanje političkih problema dijalogom.
Više poslanika EP je tokom debete pozvalo na primenu Dejtonskog sporazuma, među kojima i Andre Ruže iz Patriota za Evropu, koji je rekao da EU ima dužnost i odgovornost da stabilizuje Zapadni Balkan, a ne da doliva ulje na vatru i stvara nove tenzije.
On je pozvao da se prestane sa provokacijama situacije „političkim suđenjima koja su pokrenuli Ustavni sud i, u očima Republike Srpske, nelegitimni tužilac“ i upozorio da primena dvostrukih standarda neće pomoći EU i ponovo će otvoriti rane prošlosti.
Poslanik socijalista i demokrata Matjaž Nemec rekao je da je rešenje za BiH u punopravnopm članstvu u EU, a ne samo u Dejtonskom mirovnom sporazumu.
„EU mora da bude konstruktivan partner i mora težiti uspostavljanju dijaloga sa sva tri naroda u regionu“, poručio je Nemec.
On je dodao da EU mora da smanji uticaj Moskve na Republiku Srpsku i ocenio da je moralna dužnost EU i političkih aktera u regionu da postignu unutrašnje pomirenje i otvore put ka EU i reformskoj agendi.
Nemec je ocenio da Dodik sprovodi „secesionističke pretnje“, tvrdeći da njegovi potezi predstavljaju ozbiljnu pretnju teritorijalnom integritetu i evropskoj budućnosti BiH, dok je Gordan Bosanac iz Zelenih ocenio da je važno podržati celu i suverenu BIH i osuditi svaki pokušaj separatizma.
Abir el Sahlani upozorila je da će doći vreme kada će biti prekasno za delovanje i naglasila da se ne smeju izneveriti narodi u BiH i pozvala na uvođenje sankcija „onima koji krše Dejtonski mirovni sporazum“.
Na uvođenje sankcija Dodiku pozvali su i poslanici Tineke Strik iz Zelenih i Tis Rojten iz socijalista i demokrata, koji su Dodika nazvali „Putinovom marionetom na Balkanu“.
Dodik: Na Srbiju i Republiku Srpsku udareno jer misle da posao nije završen
Preuzmite android aplikaciju.