Početna > Srbija
Srbija

U delu javnosti se šire dezinformacije o ustavnim promenama

Profesor Pravnog fakulteta Vladan Petrov apelovao je na građane da ne podležu dezinformacijama da je glasanjem na referendumu moguće menjati Ustav van oblasti pravosuđa i naglasio da nije dobro što se u medijima mogu čuti i reakcije stručnjaka na neka rešenja koja godinama nisu aktuelna.
Foto: Tanjug/AP

Petrov je podsetio da je krenula ozbiljna kampanja za referendum zakazan za 16. januar i tim povodom ukazao na potrebu da se i iz medija čuju objektivne informacije na osnovu kojih će građani doneti odluku.

U cilju objektivnog informisanja, koje je ključno da bi građani doneli odluku o izlasku na referendum, kako bi znali o čemu će glasati i kako bi im omogućili da donesu odluku hoće li ili neće izaći i ako izađu da li će glasati za ili protiv, Petrov je zamolio sve kolege, stručnjake, koji su protiv amandmana da pronađu aktuelni tekst po kojem će se glasati i da se o njemu razgovara.

Naglasio je, da u cilju objektivnog informisanja građani u naredim danima mogu da očekuju da će na kućne adrese dobiti informacije koje su ključne promene Ustava, i da se one odnose isključivo na deo o pravosuđu.

„Apelujem na građane da ne podležu dezinformacija, da je moguće menjati Ustav u nekom drugom delu osim onog koji se odnosi na pravosuđe. Nema promene ustava u delu o Kosovu i Metohiji ili bilo kom drugom“, rekao je on i naglasio da je za građane važno da slušaju struku i nauku ali i da obrate pažnju i da znaju da ima i onih stručnjaka koji se prethodnih dana stavili u funkciju aktuelne politike.

Upozorio je da se dešava da pojedini stručnjaci komentarišu tekstove koji ne postoje, govore o rešenjima koja su davno prestala aktuelna, o rešenjima koja su bila aktuelna 2018. godine.

„Nalazimo se u 2021. imamo akt o promeni Ustava koji je parlament usvojio pre dvadesetak dana. Građani, ako imaju bilo kakvu sumnju, ili ne veruju onome što čuju u medijima, na sajtu parlamenta mogu da pročitaju akt o promeni pravosuđa u celosti i vide koje su to ključne promene koje se tiču nezavisnosti, odgovornijeg i efikasnijeg pravosuđa“, rekao je profesor Petrov za Tanjug.

Petrov je ocenio da bi bilo dobro da se u narednim danima sprovede objektivnija kampanja tako što će se organizovati emisije u dijaloškoj formi u kojima će učestvovati i oni za ustavne amandmane i oni protiv ustavnih rešenja.

Dodao da žali što ima utisak da oni koji su protiv ustavnih rešenja, ako ne dolaze iz sfere politike nisu spremni da izađu na crtu „nama koji smo pisali ustavne amandmane i koji smo spremni da ih branimo i objasnimo zašto je vredno da ovaj puta glasaju ‘za'“.

Podsetio je da nema dileme da su ustavni amandmani o kojima građani treba da glasaju uslov za dalje evrointegracije, ali da to nije ključni razlog za zaokurživanje „za“ već zato što u tom delu Ustava imamo loš tekst koji ne omogućava nezavisno, odgovorno i efikasno pravosuđe u dovoljnoj meri. Dodao je da imamo tekst koji ne sprečava politizaciju pravosuđa.

„Predloženi ustavni amandmani otvaraju put ka takvom depolitizovanom pravosuđu. Građani treba da veruju da će nakon referenduma biti stvoreni uslovi da dobijemo pravosuđe kavo više žele, koje će omogućiti, efikasniju i zaštitu ljudskih prava“, rekao je profesor.

Da li će i kako rezultat referenduma uticati na evropske integracije?

Preuzmite android aplikaciju.