Šefovi država članica Evropske unije, kao najviši organ odlučivanja, sutra će dati konačnu reč o kandidatskom statusu za BiH i početak pristupnih pregovora.

Evropski komesar za proširenje i susedsku politiku Oliver Varhelji juče je izjavio da ne očekuje probleme u donošenju ove odluke.
BiH je zahtev za članstvo u EU podnela još 2016., a sada gotovo sedam godina posle BiH očekuje jednoglasnu podršku 27 država članica, podseća Fena.
Ukoliko BiH sutra dobije status zemlje kandidata pred vlastima će i dalje ostati zahtev o implementiranju 14 prioriteta, a među njima su: provođenje izbora u skladu sa evropskim standardima, obezbeđjivanje rezultata u rada na svim nivoima Mehanizma koordinacije i poboljšanje institucionalnog okvira, uključujući i ustavnu reformu.
Tu su i uslovi unapređenja funkcionianja pravosuđa, jačanja borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala te uspostavljanja efikasne koordinacije upravljanja granicama, jačanje zaštite ljudskih prava, garantove slobode izražavanja i medija, poboljšanje zaštite ranjivih kategorija društva i obezbeđivanje završetka reformi javne uprave.
Po okončanju pregovora o svih 33 od 35 pregovaračkih poglavlja (dva poglavlja opšteg su karaktera) Savet EU donosi jednoglasnu odluku o prijemu države u članstvo u Uniji i odobrava ugovor o pristupanju. Konačnu odluku o tome ponovo imaju zemlje članice kroz Evropski savet, dok Evropski parlament većinom glasova daje saglasnost na ugovor o pristupanju.
Prvi vidljivi učinak procesa evropskih integracija za građane BiH bilo je uvođenje bezviznog režima za one sa biometrijskim pasošima 15. decembra 2010. godine, nakon što je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (ŠP) potpisan 16. juna 2008. godine u Luksemburgu čime je uspostavljen okvir za implementaciju pravnih, administrativnih, institucionalnih i ekonomskih reformi koje će zemlju približiti EU.
Preuzmite android aplikaciju.