Početna > Kulturna scena

Kulturna scena Novi Sad

Predavanje sa degustacijom „Hleb naš nasušni na srpskim srednjovekovnim freskama“ u DOC-u

Predavanje sa degustacijom „Hleb naš nasušni na srpskim srednjovekovnim freskama“ održaće se u petak, 14. juna sa početkom u 19 časova u Digitalnom omladinskom centru.
Foto: Gradska biblioteka u Novom Sadu

Predavači:

  • Marina Lukić Cvetić, istoričar umetnosti, medievalista
  • Dr Lidija Cvetić Vučković, teoretičar umetnosti i medija

Predavanje „Hleb naš nasušni na srpskim srednjovekovnim freskama“, inspirisano je srednjovekovnim gastronomskim i duhovnim nasleđem Srbije, koji ovde stoje u neraskidivoj vezi. Primarna životna namirnica ujedno je i deo Evharistije (jedne od dve najvažnije hrišćanske svete tajne), u kojoj Sveti Duh, tokom pričešća na Liturgiji sjedinjuje vernike sa Hristom, koji ovim činom simbolično svedoče postvarenju njegovog prisustva.

Hleb i vino u pravoslavnoj Crkvi, služe se čitavoj zajednici „na spasenje“ i bilo je nemoguće nazvati se hrišćaninom a ne biti deo ovog rituala. Osim duhovne dimenzije, hleb u srednjem veku ima veliku ulogu u društvenom životu.
Foto: Wikimediacommons/Takkk

Važan je svima – od seljaka do dvorjanina. I najveće carske gozbe, započinjale su deljenjem hleba, a postojalo je i važno, neobično zanimanje „veliki hlebar“ !

Ono što danas nazivamo srpskom nacionalnom kuhinjom, utvđeno je tokom vladavine dinastije Nemanjića, te se njen razvoj može pratiti tokom čitave vladavine i bogate istorijske zaostvštine od koje nas i danas najviše fasciniraju upravo freske sa zidova velikih zadužbina.

Sa ovih biblijskih predstava, u duhu srednjovekovne srpske umetnosti rekostruisali smo hlebove koje smo pripremili za vas.

U prvom delu govorićemo o poreklu i istorijatu ove osnovne životne namirnice, žitarica od kojih se pripremao tokom vekova, dok drugi deo predavanja zauzima šarenolika analiza različitih vrsta koje se pojavljuju na nekim od najlepših fresaka srpske srednjovekovne umetnosti, ukazujući na bogatstvo ondašnje svakodnevne kulture.

O tome koliko je specifična bila srpska kuhinja danas nam kazuju: Studenička „Tajna večera“, kao i ona iz Pećke Patrijaršije, čuvena „Carska gozba“ iz manastira Resava, „Svadba u Kani“ iz Kalenića ili „Sveta Trojica“ iz Đurđevih Stupova.

O proroku Iliji kome u pećinu hleb donosi gavran, govori monumentalna predstava iz Manastira Morača, koju je čak i Pablo Pikaso uvrstio u remek dela svetske umetnosti!

Napomena: Predavanje sadrži eksperimentalnu rekonstrukciju trpeze sa hlebovima i degustaciju, kroz razgovor sa publikom nakon teorijskog dela. Hlebove priprema Muzej slatka, ili lokalni pekar uz instrukcije.

Ove bajkovite srede na SPENS-u se pravi rođendanska torta!

Preuzmite android aplikaciju.