Organska poljoprivredna proizvodnja u Srbiji je sve zastupljenija i sve je veće interesovanje proizvođača da je pokrenu, o čemu govori povećanje njihovog broja i površina pod takvom vrstom proizvodnje, kaže za Tanjug savetnica ministra poljoprivrede za organsku proizvodnju i članica organizacije „Serbia organica“ Ivana Simić.
„Trenutno je oko 21.000 hektara pod ovom proizvodnjom i ima blizu 7.000 proizvođača. Poslednjih godina je dobar trend rasta površina, broja proizvođača, ali i izvoza ove hrane“, povrđuje Simićeva.
Ona navodi da je više faktora koji utiču na ovakva trend, a jedan do njih su podsticaji koje daje ministarstvo.
„Podsticaji su prethodnih nekoliko godina bili sve bolji. Takođe, trend u svetu, pa i Srbiji je da potrošači sve više brinu o zdravoj ishrani, a pandemija je to još više podstakla. Takođe, organska proizvodnja ima izuzetan društveno-ekonomski značaj, jer je veliki činilac očuvanja seoskih područja i idealna je za zamlje poput Srbije, koje imaju mala gazdinstva sa prosekom oko pet hektara, a takvi proizvođači su sve manje konkurentni bez proizvoda koji daju dodatu vrednost“, objašnjava Simićeva.
Ističe da ima vrlo mnogo površina pogodnih za organsku proizvodnju u brdsko-planinskim područjima južne i jugoistočne Srbije, a delom i u zapadnim i centralnim delovma zemlje.
„Moram da dodam da sedam odsto površine Srbije čine zaštićena područja, koja su idealna za ovu vrstu proizvodnje. Prednost ovakvih seoskih područja na kojima godinama nije bilo nikakve proizvodnje je to da mogu brzo da dobiju status organskih“, objaslina je Simićeva.
Ona je iznela podatke da je sada svega 0,6 odsto poljoprivrednog zemljišsta pod organskom proizvodnjim, i naglasila da je zadatak ministarstva da u narednih pet godina te površine budu povećane na dva do tri odsto ukupnog obradivog uzemljišta.
Preuzmite android aplikaciju.
