Dan primirja u Prvom svetskom ratu i državni praznik, čiji je simbol cvet – Natalijina ramonda, obeležava se danas u Srbiji. Dan primirja je u Srbiji neradan dan, a obeležava se i u Velikoj Britaniji, Belgiji, Novom Zelandu…

U Francuskoj je 11. novembra 1918. godine, potpisano primirje koje je bilo na snazi do zaključenja konačnog mirovnog sporazuma u Versaju 28. juna 1919. godine, kada je formalno okončan Prvi svetski rat.
Danas bi trebalo da vaš rever krasi Natalijina ramonda. Ova biljka je ugrožena, raste na istoku Srbije i na planini Kajmakčalan, gde je srpska vojska pod komandom vojvode Živojina Mišića, vodila borbe protiv bugarskih snaga.
Nataliju ramondu otkrio lekar i botaničar Sava Petrović
Zavod za zaštitu prirode Srbije pominje da je Natalijinu ramondu u Jelašničkoj klisuri 1882. godine otkrio lekar i botaničar Sava Petrović – dvorski lekar kralja Milana Obrenovića. Ovaj cvet je u Srbiji zaštićen zakonom, stro je zabranjeno i kažnjivo sakupljanje i uništavanje. Pripada porodici Gesneriaceae i prostire se na nadmorskim visinima od 350 metara.

Ova biljka raste na izuzetno nepristupačnim mestima, uglavnom u klisurama, na krečnjačkim stenama gde je suvo i hladno. Natalijina ramonda nije lekovita. Višegodišnja je, zelena i zeljasta biljka koja ima podžemno stablo. Visoka je desetak centimetara i ima nekoliko cvetova. Istorija otkrića Natalijine ramonde delimično se vezuje za oca srpske botanike, Josifa Pančića.
Amblem se sastoji od dve zelene trake koje asociraju na lentu albanske spomenice i jednog ljubičastog cveta sa pet latica.

Veza sa odličjem iz Prvog svetskog rata sasvim je jasna – nemerljivo stradanje tokom povlačenja kroz Albaniju i brojne vojne pobede koje su obeležile domaću istoriju.
Balkanski feniks
Natalijina ramonda, osim što je drevna i izdržljiva vrsta, ona poseduje i osobinu koju poseduje svega 30 biljnih vrsta. Naime, kada se ovaj cvet osuši – kada ga zalijete on ponovo oživi. Prema podacima, botaničar Pavel Černjavski je 1928. godine sasvim slučajno prosuo vodu u herbarijum u kome se nalazio uzorak osušene Natalijine ramonde – ona je nakon toga oživela.
Vučić: Mi smo jedina zemlja u ovom delu Evrope koja nije uvela nijedne sankcije
Preuzmite android aplikaciju.