Početna > Novi Sad

Novi Sad Novosadske priče

Najstariji novosadski park nekad je bio mnogo prostraniji nego danas, a jezero bar pet puta veće (FOTO)

Jedno od najomiljenijih šetališta u Novom Sadu je Dunavski park, međutim pre nego što je dobio današnji izgled, izgledao je sasvim drugačije.

Pre početka nastajanja parka Novosađani su ovaj deo grada zvali Promenada ili šetalište, a na velikoj livadi koja se tu nalazila održavani su veliki godišnji vašari, tako da je ta livada zbog održavanja vašara nazivana i vašarište. Takođe, tu su bile i bare, peščani sprudovi, vodeno bilje i vrbe.

Sedamdesetih godina 19. veka planski je zasađeno drveće, da bi se sa detaljnijim uređenjem ovog prostora koje je Dunav često plavio započelo isušivanjem terena 1895. godine.

Prvo nasipanje zemljom započeto je zbog gradnje hotela „Kod engleske kraljice“, zgrade u koju se kasnije useljava sud, a danas se nalazi Muzej Vojvodine.

Kako su tekli radovi na hotelu, tako je započeto i uređenje prostora oko nekadašnje Promenade, nasipanjem terena i formiranjem staza.

Zbog nasipanja zemlje na jednom delu je ostala bara koja se nalazila na 76 metara nadmorske visine, a koja je vremenom kompletno ozidana. I tada nekadašnja bara poprima izgled jezera sa malim ostrvom koje je nazvano „Eržebet“. Na tom ostrvu je zasađena vrba u čast i spomen Austro-ugarskoj carici, koja je ubijena 1898. godine.

Nakon što je znatno uređena i proširena, tadašnja Promenada menja naziv u Dunavski park.

Park je bio mnogo prostraniji nego danas, a jezero bar pet puta veće

Većim delom Dunavskog parka se pre više od sto godina prostiralo veliko jezero, a samo mali (severo-istočni) deo tog nekadašnjeg jezera čini današnje jezero u parku.

Foto: PrtSc/Facebook/Stare fotografije Novog Sada

Jezero i obala koju vidimo danas su potpuno neprepoznatljivi. Tu, praktično nad jezerom, danas su zgrade na uglu Ulica Ignjata Pavlasa i Konstantina Danila. Južni deo jezera bio je na mestu gde su danas zgrade Izvršnog veća i Skupštine Vojvodine.

Po jezeru su se tokom toplih dana novosadski gimnazijalci učili veštini veslanja, a jezero je leti bilo puno čamaca. Zimi se jezero pretvaralo u klizalište.

Foto: PrtSc/Facebook/Stare fotografije Novog Sada

Ovaj kraj doživeo je doživeo veliku transformaciju nakon izgradnje Mosta Kraljevića Tomislava (građen od 1921. do 1928. godine), kada je definisana mreža ulica koje tu imamo i danas.

Tada je formiran Mali Liman, koji se nalazio na području današnjeg gradskog Centra (Starog Grada).
Ovaj Liman je obuhvatao današnji Dunavski park i područje uz reku Dunav do nekadašnjeg železničkog nasipa, ispod kojeg su bili podvožnjaci kao saobraćajna veza sa Velikim Limanom.

Današnji izgled parka nastao je1958. godine, projektom dr Ratibora Đorđevića

Rekonstrukcija parka kakvog danas poznajemo je urađena između 1958. i 1962. godine, kada je napravljen prostor za igru dece i odmaranje.

Ono što je decenijama bila nepoznanica većini posetilaca ovog parka je da su za popločavanje tada korišćene ploče iz stare Jermenske crkve. Pretpostavka je da se materijal našao u parku oko 1963. godine, kada je ovaj sakralni objekat srušen prilikom probijanja tadašnjeg Bulevara maršala Tita, danas Bulevara Mihajla Pupina

Od tog vremena, park je još nekoliko puta rekonstruisan.

Poslednja rekonstrukcija parka je usledila tokom 2022. godine, kada je izvršena rekonstrukcija šetnih staza, postavljena ograda oko dela parka, postavljene nove klupe, a postojeće popravljene i ofarbane, renovirani kandelaberi, dečije igralište osavremenjeno i ugrađen savremeni zalivni sistem, kap po kap.

Uz sve navedeno, ploče sa stare Jermenske crkve koje su decenijama bile deo parternog uređenja parka, u skladu sa naloženim konzervatorskim uslovima su zbog svoje vrednosti kao značajan deo kulturne baštine izdvojene iz ostalog, bezvrednog, građevinskog materijala i predate Zavodu za zaštitu spomenika kulture.

Dunavski park – oaza za opuštanje

Iako danas više nema velikog jezera i vožnja čamcem nije moguća, za uživanje u Dunavskom parku nisu potrebni nikakvi posebni rekviziti, osim možda lopte ili frizbija.

Za one koji bi radije da odmaraju, klupa u parku ima dovoljno, a bujno zelenilo tokom letnjih meseci i visokih temperatura pravi „debeo“ hlad.

A kada zazimi i padne sneg, otvaraju se sasvim drugačije mogućnosti za uživanje u najstarijem novosadskom parku.

Jedno od najstarijih novosadskih lečilišta nastalo je slučajno: Ovo je priča o Jodnoj banji (FOTO/VIDEO)

 

Preuzmite android aplikaciju.