Početna > Biznis
Biznis

Može li se zaista bez uglja?

Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, Italija, Francuska, Japan, Nemačka i Kanada postigle su sporazum o ukidanju upotrebe uglja za proizvodnju električne energije do 2035. godine, ali portal oilprice.com smatra da je taj cilj teško ostvariv.
Foto: Unsplash/ludenus

Ugalj kao izvor proizvodnje energije u ekonomijama G7 činio je oko 15 odsto energetskog miksa.

Portal piše da se može pokazati da je cilj grupe teže ostvariv za neke od članica G7 – kao što su Nemačka i Japan, koje su podmirivale 25 i 29 odsto potreba za električnom energijom iz uglja. I zato sporazum ima kvaku, prenosi Bilten Nacionalnog naftnog komiteta.

Ne postoji realan način na koji bi vetar, solarna energija, pa čak i nova nuklearna energija, mogli u potpunosti zameniti izgubljeni kapacitet uglja.

Vetar i solarni proizvodni kapaciteti nisu konstantni izvori, a to je jedan od razloga za kontinuiranu potražnju za ugljovodonicima. Možda najbolji dokaz ove činjenice bila je prošlogodišnja odluka Nemačke da zatvori vetroelektranu kako bi proširila rudnik uglja s ciljem povećanja proizvodnje energije.

U međuvremenu, za izgradnju nove nuklearne elektrane potrebne su godine, budući da je trend malih modularnih reaktora nedavno izgubio snagu, ostavljajući staromodne velike reaktore kao jedinu isprobanu i testiranu vrstu nuklearne elektrane.

Potražnja za gasom bi, dakle, skočila kako bi zadovoljila nagli porast potražnje iz G7, ponavljajući ono što se dogodilo sa Evropom i Azijom 2022. godine, ali u većim i verovatno trajnijim razmerama.

Dakle, neizvesno je da li će G7 moći u potpunosti da se odrekne uglja – čak je i Velika Britanija, koja proizvodi samo mali deo svoje električne energije iz uglja, morala ponovo otvoriti elektranu tokom perioda niske proizvodnje energije vetra.

Ali čak i ako to urade, to ostavlja ostatak sveta, koji bi počeo koristiti više uglja, ne samo zato što bi postao još jeftiniji. Neto efekat odustajanja od uglja G7, ako se ikada ostvari, mogao bi zapravo povećati globalne emisije zaključuju na oilprice.com.

Evrozona u martu zabeležila suficit od 24,1 milijardi evra u trgovini robom

Preuzmite android aplikaciju.