Novosadska javnost poslednjih dana susreće se sa neutemeljenim i nelogičnim zahtevima manjinskog dela građana, koji nasilnim putem pokušavaju da spreče pripremne radove na gradnji četvrtog mosta u Novom Sadu. Tom pritisku izložena je i novosadska policija, kao i radnici firmi koji treba da sprovedu pripremne radove razminiranja terena, a koji poseduje sve potrebne dozvole za svoj rad. Sa druge strane, većinski deo građana našeg grada sa nestrpljenjem iščekuje početak radova, i dan kada će preći preko ovog mosta.
Budući most u produžetku Bulevara Evrope, kao što je sad već svima poznato, nije nikakva novina, jer se nalazi u svim planskim dokumentima još od 1951. godine. Taj most predstavlja projekat od posebnog interesa za Republiku Srbiju, kao deo infrastrukturnog koridora državnog puta I reda br. 21 Novi Sad-Ruma-Šabac i državnog puta I reda br. 19 Šabac-Loznica.
Međutim, to je projekat od najvećeg značaja i za naš grad.
Intencija je da se ovaj most spoji sa Fruškogorskim koridorom, još jednim projektom od nacionalnog značaja. Prelaskom preko budućeg četvrtog mosta, građani će od kružne raskrsnice u Sremskoj Kamenici nastavljati tom deonicom Fruškogorskog koridora ka najdužem tunelu u našoj zemlji.
Nesumnjiv značaj budućeg mosta i ovog koridora jeste u geosaobraćajnom povezivanju područja našeg Grada sa regionalnim i međunarodnim putevima. Grad i AP Vojvodina povezaće se sa zapadnim i severozapadnim delom Srbije, a naša zemlja sa Bosnom i Hercegovinom i Rumunijom.
Most u produžetku Bulevara Evrope biće spona koja će rasteretiti saobraćaj u gradu. Građani sremske strane Novog Sada gradnjom ovog mosta dobiće bolju povezanost sa samim gradom, uštedeće troškove i vreme putovanja.
Trenutno je Most slobode najprometniji pravac izlaska iz Novog Sada ka sremskoj strani grada. Rast broja stanovnika u našem gradu, koji je praćen i porastom broja vozila, doprineli su tokom godina velikom opterećenju ovog pravca. Stoga ideja za izgradnjom četvrtog mosta, koja je zamišljena još 1951. godine, i dan danas ima smisla. I to baš na tom mestu.
Nijedna studija i procena još od 1951. godine nije predvidela pomeranje lokacije ovog mosta ka pravcu Veternika i Futoga. Javnosti mora da bude jasno, dislokacijom ovog mosta ne bi se ostvarili strateški ciljevi i svi pozitivni efekti koji su predviđeni gradnjom mosta baš na tom mestu. I to su sve studije i procene utvrdile.
Budući da se argument zaštite životne sredine najglasnije čuje poslednjih dana, moramo se osvrnuti i na te tvrdnje. Građani našeg grada moraju znati da su prilikom izrade planova kojima je obuhvaćen budući most i šire područje oko mosta, izrađene i strateške procene uticaja ovog infrastrukturnog objekta na životnu sredinu. Takođe, pribavljeni su svi potrebni uslovi zaštite prirode.
Svi budući radovi na gradnji četvrtog mosta biće preduzimani u skladu sa uslovima zaštite prirode, donetim planskim dokumentima i pravnim sistemom naše zemlje, i tu nema prostora za drugačija tumačenja.
Kada govorimo o zaštiti prirode, bitno je istaći i da su Kamenička ada, Dunavac i Šodroš prvi put definisani kao staništa zaštićenih i strogo zaštićenih vrsta, upravo u novom GUP-u, dok su prethodnim planskim dokumentom to bile nezaštićene zone.
Zelena stolica: Pravi ekolozi se za svoje stavove bore mirnim putem, a ne upotrebom nasilja
Preuzmite android aplikaciju.
