Nova studija kaže da ishrana uravnotežena sa makronutrijentima može pomoći u borbi protiv nekih od najvećih pokretača smrti.
Pronalaženje šta da jedete da biste smršali i osećali se zadovoljno može biti teško.
Dok se ishrana na kraju svodi na tri osnovna makronutrienta, masti, proteine i ugljene hidrate često se raspravlja o odnosima i vrstama ovih hranljivih materija koje čine zdravu ishranu.
Na primer, iako je duh vremena proteklih decenija sugerisao da je mast čista naslada, masnoća je zapravo esencijalni nutrijent, neke vrste masti su čak i veoma zaštitne.
Isto važi i za proteine i hranljive ugljene hidrate.
Sada nova studija kaže da konzumiranje određenih masti i proteina zapravo može pomoći da živite duže i sprečite kardiovaskularne bolesti i rak, dok previše određenih ugljenih hidrata može imati suprotan efekat.
Studija, objavljena 2. januara 2024. u časopisu Nutrients od strane vrhunskih istraživača u oblasti ishrane i zdravlja u Kini, analizirala je preko 120 studija, koje su uključivale informacije od preko 5 miliona ljudi starosti od 19 do 99 godina, i analizirala ih na povezanost između tri makronutrijenta i dugovečnosti. , rak i zdravlje srca.
Istraživači su otkrili da je najveći faktor koji je doveo do dužeg životnog veka ishrana koja je imala različite izvore makronutrijenata.
Drugim rečima, u smislu relativne dugovečnosti, nije bilo važno koju vrstu masti ljudi konzumiraju, ali jedenje različitih vrsta masti jeste. Nezasićene masti kao što su mononezasićene (MUFA) i polinezasićene (PUFA) su generalno povezane sa manjim brojem slučajeva srčanih problema, uz konzumaciju maslinovog ulja, orašastih plodova i masne ribe što je dovelo do potencijalno dužeg, zdravijeg života.
Zasićene masti, s druge strane, bile su povezane sa lošijim ishodima raka, posebno kada su dolazile iz izvora crvenog mesa. Čak i tako, čini se da ukupni unos masti produžava život sve dok dolazi iz različitih namirnica.
Što se tiče proteina, povećan unos je povezan sa manjim rizikom od kardiovaskularnih bolesti.
Istraživači su teoretizirali da vrsta proteina – bilo da dolazi iz biljnog ili životinjskog izvora – može biti odlučujući faktor.
Dok životinjski proteini nisu povezani sa ukupnom stopom smrti ili raka, povećani životinjski proteini mogu biti umešani u kardiovaskularne bolesti.
Posebno je crveno meso bilo povezano sa najvećim rizikom za srce, dok su riba i živina imala najveći zaštitni efekat.
Odabir biljnih izvora proteina kao što su pasulj, orasi i žitarice takođe je u korelaciji sa nižim stopama kardiovaskularnih bolesti.
Preuzmite android aplikaciju.
