Početna > Život i stil
Život i stil

Kada se pomera sat za letnje računanje vremena i kako da pripremimo organizam za promenu?

Pomeranje sata ove godine će ostati po istim principima kao i godinama za nama.
Foto: Pixabay/obpia30

Letnje računanje vremena u 2023. godini, će početi 26. marta pomeranjem za jedan čas unapred (između subote i nedelje) u 2:00 računa se kao 3:00.

Te noći ćemo spavati sat vremena manje, ali će dan biti duži. Dakle, od 26. marta izlazak i zalazak Sunca će biti sat vremena kasnije.

Pomeranje sata u Srbiji, kao i u većini zemalja Evrope, dešava se dva puta godišnje, poslednjeg vikenda u martu prelazimo na letnje, dok poslednjeg vikenda u oktobru počinje zimsko računanje vremena.

Letnje računanje vremena je u Srbiji uvedeno 27. marta 1983. godine, u skladu s odlukom EU, pre svega radi očekivane ekonomske koristi, boljeg funkcionisanja jedinstvenog tržišta, transporta i komunikacija, industrije. Saglasnost o predlogu Evropske komisije da se ukine sezonsko pomeranje sata poslednje nedelje u martu, odnosno u oktobru, još nije postignuta. Predlog je 2019. godine podržao Evropski parlament, ali članice ga još nisu usvojile.

Iako potiče od veoma inteligentnog i praktičnog čoveka, Bendžamina Franklina, ideja o letnjem i zimskom računanju vremena izgleda nije baš praktična. Pomeranje sata unapred u letnjem periodu navodno treba da smanji potrošnju električne energije, poveća prihod u turizmu i ugostiteljstvu i spreči saobraćajne nesreće.

Međutim, savremena istraživanja to nisu potvrdila, niti su otkrila da postoje ikakve značajne koristi od pomeranja vremena, ali zato sve više istraživanja ukazuje da ovo pomeranje vremena loše utiče na ljudsko zdravlje.

Prelazak sa letnje računanje vremena vraćanjem sata unazad na standardno vreme svakog novembra je relativno benigno. Iako neki ljudi mogu da se osećaju kao da su izbačeni iz ravnoteže i potrebno im je nekoliko nedelja da se oporave, istraživanja nisu povezala to sa ozbiljnim uticajima na zdravlje.

Međutim, pomeranje sata unapred na proleće je teže za telo, nego što je vraćanje unazad u novembru.

To je zato što se osećamo kao da je sedam sati ujutru iako naši satovi kažu da je osam. Dakle, to je dugotrajni prelazak na kasniju jutarnju svetlost na skoro osam meseci, ne samo na dan promene ili nekoliko nedelja nakon toga.

Ovo je posebno primetno jer je jutarnja svetlost dragocena, ona pomaže u postavljanju prirodnih ritmova tela – budi nas i održava našu budnost.

Iako tačni razlozi još nisu poznati, to može da bude posledica uticaja svetlosti na povećanje nivoa kortizola, hormona koji modulira odgovor na stres, ili uticaja svetlosti na amigdalu, deo mozga uključen u emocije.

Nasuprot tome, izlaganje svetlosti kasnije uveče odlaže oslobađanje melatonina u mozgu, hormona koji podstiče pospanost. Ovo može da ometa san i može da dovede do toga da sveukupno manje spavamo, a efekat može da traje čak i nakon što se većina ljudi prilagodi gubitku jednog sata sna na početku letnjeg računanja vremena.

Pošto pubertet takođe prouzrokuje oslobađanje melatonina kasnije noću, što znači da tinejdžeri imaju kašnjenje u prirodnom signalu koji im pomaže da zaspe. Adolescenti su posebno podložni problemima sa spavanjem zbog produženog večernjeg svetla na letnjem računanju vremena. Ova promena u melatoninu tokom puberteta traje do naših 20-ih godina.

Adolescenti takođe mogu da budu hronično neispavani zbog školskih, sportskih i društvenih aktivnosti.

Kao što se svake jeseni radujemo tome što ćemo spavati jedan sat duže kada vraćamo časovnike na zimsko računanje vremena, prelazak koji nas očekuje krajem marta nekako nas uvek neprijatno iznenadi.

Da li ste spremni da pomerite satove za jedan sat unapred?

Možda nam se samo tako čini, ali izgleda kao da nam se letnje računanje vremena uvek nekako samo prikrade. Neće nam prijati da ustajemo čitav sat ranije, pa je najbolje da krenemo sa prilagođavanjem i počnemo da odlazimo ranije u krevet 15 do 20 minuta svakog dana.

Planiranje promene može biti ključno za smanjenje njenog uticaja na cirkadijalne ritmove vašeg tela.

Takođe, počnite da prilagođavate vreme drugih dnevnih rutina koje su vremenski signali i za vaše telo, kao što su obroci, vežbanje i uzimanje terapije.

Priprema unapred je posebno dobar plan za tinejdžere, koji su prirodno programirani da ostanu do kasno i spavaju do kasno, kao i za bilo koga drugog u porodici ko je noćna ptica.

Ukoliko to ne uradite, ne treba očajavati

Nikad nije kasno za početak. Spavanje je veoma individualna stvar i svako dete će drugačije reagovati na promenu vremena. Uverite se da i vi kao roditelj imate dovoljno odmora koji vam je potreban, tako da ne budete previše razdražljivi prema detetu.

Sprečite lošu krvnu sliku: Jedna šolja dnevno je dovoljna da smanjite rizik

Preuzmite android aplikaciju.