Početna > Svet
Svet

Izbori za Kongres u znaku Trampa

Dragan Živojinović sa Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Beogradu ocenio je danas da je na nedavno održanim izborima za Kongres SAD Donald Tramp imao centralnu ulogu koju bivši predsednici najčešće nemaju.
Foto: Tanjug/AP/Andrew Harnik

„Na izborima na polovini predsedničkog mandta tradicionalno postoji okrenutost prema aktuelnom predsedniku, ali ove godine izbori su bili okrenuti bivšem predsedniku i protekli su u znaku Donalda Trampa“, rekao je Živojinović na panelu Centra za društveni dijalog i regionalne inicijative (CDDRI).

On je ukazao i da su neispunjena očekivanja republikanaca na ovim izborima upravo rezultat toga što stranka ne uspeva „da se otarasi Trampa“.

„Njegov karakter i ego su odredili izbor kandidata za ove izbore i izgleda da je to loše uticalo na rezultat koji su postigli republikanci“, rekao je Živojinović i dodao da Tramp nije uspeo da ubedi svoje najvatrenije pristalice da izađu i glasaju, što je, kako je dodao, ključni razlog relativnog neuspeha republikanaca.

U tom smislu Živojinović je ocenio da je Tramp „na korak da promaši kontekst američke politike“.

„Veliko je pitanje da li će kao kandidat na predsedničkim izborima uspeti da pogodi kontekst. Ranije je to uspevao baveći se velikim svetskim temama, ali sada nije uočio da je ljudima potrebna briga o svakodnevnim životnim problemima, a ne o globalnim pitanjima koja isključuju sve težu svakodnevicu običnih građana“, ukazao je Živojinović.

Prema njegovim rečima, uloga Trampa u narednom postizbornom ciklusu i tokom sledećih predsedničkih izbora dovešće do promene u pristupu predsedničkoj kampanji jer će Tramp to tretirati i nametati biračima kao referendum o sadašnjem predsedniku.

Njegov veliki suparnik u republikanskoj stranci, mladi i ambiciozni guverner Floride Ron de Santis, ili kako ga zovu „umiveni Tramp“, nije, kako navodi Živojinović, u dobrim odnosima sa bivšim predsednikom iako ima sličnu političku agendu.

„Problem će biti ako Tramp obznani veoma rano svoju kandidaturu, što po svemu sudeći on namerava da uradi. To bi moglo da dovede do pravog rata među republikanskim kandidatima, konkretno između Trampa i De Santisa, što bi u krajnjoj instanci uticalo i na slabiju poziciju republikanskog kandidata u finišu izbornog nademetanja za Belu kuću“, ocenio je Živojinović.

Denis Kolundžija sa FPN ocenio je da je Demokratska stranka na ovim izborima prošla bolje nego što je bilo ko očekivao.

„Izbori nisu prošli kako je očekivao Donald Tramp i republikanci koji su stali iza njega. Iako su kandidati republikanske stranke dobili pet miliona glasova više od demokrata, u Predstavničkom domu Kongresa imaće svega četiri odsto više zastupnika“, ukazao je Kolundžija.

On navodi da bi, prema jednom istraživanju, 49 odsto republikanskih glasača podržalo treću kandidaturu Trampa, ali njih 48 odsto želi drugog kandidata.

„Mnogu uticajni republikanci su se pribojavali ovakvog ishoda izbora upravo zbog Trampa. Mnogi su negodovali zbog njegovog mešanja u izbor kandidata za guvernere i za Predstavnički dom i Senat. Videćemo koliko će Tramp uspeti da mobiliše pristalice Republikanske stranke svojim pristupom i stilom, ali pre svega odabirom ključnih tema za predsedničke izbore“, zaključio je Kolundžija.

Kremlj: Putin i Raisi razgovarali o inteziviranju saradnje

 

Preuzmite android aplikaciju.