Nova studija ukazala je na dva efikasna načina da se spreči umor koji ponekad osećamo dok smo na radnom mestu, naročito u popodnevnim satima.
![](https://gradskeinfo.rs/wp-content/uploads/2025/01/pexels-mikhail-nilov-8297240-1200x800-1-620x413.jpg)
Izdvojena su dva efikasna načina da se spreči umor: uzimanje redovnih „mikropauza“ i – podrška supervizora.
Ta dva faktora pokazala su pozitivne efekte na umor na kraju radnog dana, ali i na kvalitet sna i energiju sa kojom na posao dolazimo sledećeg dana, otkrili su istraživači.
Korišćenje obe mere zajedno pokazalo se najefikasnijim u borbi protiv umora.
– Prvo, mikroprekidi su jednostavan, isplativ način za upravljanje umorom, posebno kada je opterećenje veliko. Drugo, podrška neposrednih šefova igra ključnu ulogu u ublažavanju umora. Zajedno, ta dva mehanizma nude najveće olakšanje za profesionalce koji rade tokom užurbanih sezona ili drugih radnih perioda visokog stresa – izjavila je Lindzi Endiola sa Biznis akademije WCU.
Istraživači su anketirali 44 računovođe o njihovim radnim navikama pre nego što su sa još 179 učesnika organizovali kontrolisani eksperiment o umoru i mikropauzama.
Pokazalo se da i mikroprekidi i redovna podrška šefova smanjuju umor.
Za zaposlene računovođe, koristi od tih intervencija bile su značajne samo u najprometnije doba godine – što sugeriše da su najkorisnije kada su najpotrebnije – u vremenima većeg stresa.
Naknadni eksperimenti su otkrili da su mikroprekidi bili povezani i sa poboljšanom preciznošću tokom revizija na poslu, nešto što je poznato da opada kada su računovodstvene kompanije izložene većem pritisku.
– Računovođe se redovno bore sa pritiscima rokova, dugim radnim vremenom i značajnim radnim opterećenjem – pišu istraživači u objavljenom radu i ističu da visoki zahtevi koje nameće posao lako dovode do visokog nivoa umora i takozvanog sagorevanja na poslu, što može negativno uticati na kvalitet rada u kratkom roku sa tendencijom dužeg trajanja ukoliko se stresom ne upravlja kako treba – navodi se u studiji.
Efikasne mikropauze mogu biti kraće čak i od jednog minuta, kažu istraživači: to može uključivati čitanje kratkog novinskog članka, uzimanje kafe ili istezanje.
U međuvremenu, podrška supervizora bi mogla da zahteva nadzor zaposlenih, pružanje pomoći i pokazivanje zahvalnosti za ono što rade.
Iako većina radnika ima ograničenu kontrolu nad aktivnostima svog menadžera, mnogi mogu razmotriti načine da uzmu kratke trenutke zastoja u radu. Iako studija nije razmatrala optimalno vreme za mikropauze, rezultati su bili zasnovani na pauzama od samo jednog minuta.
– Primenom ovih strategija, kompanije mogu poboljšati i dobrobit zaposlenih i kvalitet rada i krajnjih rezultata, na kraju podstičući održivije i produktivnije radno okruženje – pišu istraživači.
Studiju su sproveli istraživači sa Univerziteta Vejk Forest, Univerziteta Virdžinija Komonvelt i Nortistern univerziteta u SAD, a istraživanje je objavljeno u časopisu Contemporari Accounting Research.
Preuzmite android aplikaciju.