Početna > Svet
Svet

UKRAJINSKA KRIZA: Tri godine rata – da li je vreme za mir

Rat u Ukrajini – 1.097. dan. Sukob Rusije i Ukrajine ulazi u četvrtu godinu. Predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da je spreman da se odrekne predsedničke funkcije, ako bi to značilo mir u Ukrajini ili članstvo u NATO-u.
Foto: Tanjug/Russian Defense Ministry Press Service

Kremlj saopštava da niko nikad neće prodati Krim i četiri ukrajinske oblasti koje je Rusija pripojila. Specijalni izaslanik Donalda Trampa Stiv Vitkof kaže da bi „Sporazum iz Istanbula“ mogao da postane orijentir za zaključivanje mirovnog sporazuma između Ukrajine i Rusije.

Specijalna operacija Rusije, kako Moskva zvanično već tri godine naziva napad na Ukrajinu, počela je 24. februara 2022. godine oko pet časova ujutru po kijevskom vremenu.

Ukrajina je od početka rata sa Rusijom u punom obimu izgubila kontrolu nad oko 11 odsto teritorije, pokazala je analiza Instituta za proučavanje rata Si-En-Ena. Prema proračunima, kada se uzme u obzir teritorija Krima, izgubila je ukupno 18 odsto teritorije.

Prema Kancelariji UN za ljudska prava tokom sukoba je ubijeno ili povređeno više od 40.000 civila.

Američki predsednik Donald Tramp je saopštio da je Ukrajina izgubila 700.000 vojnika, o čemu svedoče satelitski snimci SAD.

Ogromni su gubici i na ruskoj strani takođe u ljudstvu, ali ih Moskva ne iznosi. Tramp je krajem prošle godine izneo tvrdnju da je Moskva izgubila u ratu 600.000 vojnika.

Ukrajina je 6. avgusta prošle godine pokrenula ofanzivu unutar granica Rusije u oblasti Kurska.

Procenjuje se da je u Ukrajini bilo 3,7 miliona interno raseljenih lica, dok je još 6,9 miliona Ukrajinaca potražilo utočište i azil van zemlje, od čega 6,3 miliona u Evropi.

Za nedelju dana od Minhenske konferencije, međunarodna politika se radikalno promenila. Sjedinjene Američke Države i Rusija su počele da približavaju svoje stavove, Evropska unija je ostala sama u svojoj podršci Ukrajini, a sam Kijev pokušava da nađe svoje uporište.

Pregovori predstavnika SAD i Rusije koji su počeli u Rijadu 18. februara nakon dolaska Donalda Trampa na mesto predsednika predstavljaju početak procesa koji bi mogao da dovede do mira i okončanja najsmrtonosnijeg sukoba u Evropi od Drugog svetskoga rata.

Telefonski razgovor predsednika Rusije i SAD Vladimira Putina i Donalda Trampa snažan je signal da će dve zemlje pokušati da reše postojeće probleme dijalogom. Očekuje se i susret dvojice predsednika.

Tramp traži od Kijeva da potpiše sporazum o prirodnim resursima kao nadoknadu za pomoć koju su SAD pružale tokom rata.

Dan uoči treće godišnjice rata, Zelenski poručuje da da neće priznati 500 milijardi dolara duga SAD.

Kaže i da je spreman da se odrekne predsedničke funkcije, ako bi to značilo mir u Ukrajini ili članstvo u NATO-u.

Putin: Rusija postiže ciljeve u specijalnoj vojnoj operaciji u Ukrajini

Preuzmite android aplikaciju.