Početna > Svet
Svet

Grčka blokira članstvo Albanije u EU? Dve NATO zemlje su zvanično u ratu: Tenzije opet ključaju

Aljtin Mešini je uspešan proizvođač organskog sira u Permetu u južnoj Albaniji. A njegova prodavnica je prava turistička atrakcija: nalazi se u velikom bunkeru koji je 1939. izgradila Musolinijeva fašistička Italija i koji su italijanski vojnici koristili da granatiraju rovove grčke vojske tokom grčko-italijanskog rata 1940-41.

U to vreme Albaniju je okupirala Italija. Nakon što je grčka vojska potisnula Italijane, izbile su krvave borbe oko Permeta. Prema podacima Ambasade Grčke u Tirani, tokom grčko-italijanskog rata, u Albaniji je poginulo oko 8.000 grčkih vojnika, od kojih je 1.300 sahranjeno na grobljima u Albaniji.

Za Aljtina Mešinija, čuvanje ratnih uspomena kao što je ova, važan je korak ka razumevanju koliko su život i mir dragoceni. „Pogledajte moju mlekaru, napravljena je da oduzima živote u apsurdnom ratu. A ja je koristim da hranim živote u miru.“

Ljudi poput Mešinija jesu možda naučili lekcije iz prošlosti, ali to se ne može reći za odnos Albanije i Grčke. Bilateralni odnosi dveju zemalja već duže vreme su zategnuti, a mnogi problemi imaju korene u prošlosti.

Albanija i Grčka zvanično još uvek u ratu

To uključuje nesuglasice oko razgraničenja pomorskih područja, ratnog stanja između dve zemlje koje zvanično još uvek traje i pitanje imovinskih prava pripadnika grčke manjine u Albaniji.

Nakon što je Italija napala Grčku sa teritorije okupirane Albanije, Grčka je u oktobru 1940. objavila rat Albaniji. Mada su Albanija i Grčka 1996. potpisale sporazum o prijateljstvu, te dve članice NATO tehnički su još uvek u ratu.

Prema rečima predstavnika grčkog Ministarstva spoljnih poslova, grčka vlada je pristala da ukine ratno stanje još 1987, ali grčki parlament tu odluku nikada nije ratifikovao. Ratno stanje odavno je izvor napetosti između dveju zemalja.

Okončanje ratnog stanja važno je za Albaniju, jer bi moglo da otvori vrata pregovorima o reparacijama za manjinu Čami. Ta albanska manjina dugo je živela u današnjem severozapadnom grčkom regionu Epiru. Posle Drugog svetskog rata, Grčka je proterala i konfiskovala imovinu velikom broju muslimanskih Čama, jer su navodno sarađivali s okupatorima. Nakon okončanja diktature 1990-ih, Albanija je tražila reparacije od Grčke, a etnička grupa Čami u Albaniji zalaže se za pravo na povratak u Grčku. Za sada bez uspeha.

Kina poziva lidere EU na saradnju u obezbeđivanju globalne stabilnosti

Preuzmite android aplikaciju.